2010–2019
Ko e Mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná
ʻEpeleli 2017


Ko e Mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻOku ou kōlenga atu ke tau ako mo fakalaulauloto fakaʻaho ʻi he faʻa lotu ki he Tohi ʻa Molomoná.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou talitali māfana kimoutolu ʻi heʻetau toe fakataha mai ki ha konifelenisi lahi ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kimuʻa pea kamata ʻeku pōpoaki ʻi he ʻaho ní, ʻoku ou fie fanongonongo atu ʻa e temipale foʻou ʻe nima ʻa ia ʻe langa ʻi he ngaahi feituʻu ko ʻení: Palasīlia, Palāsila; ʻēlia Manila, Filipainí; Nailopi, Kēnia; Pokatelo, ʻAitahō, USA; pea mo Salatoka Springs, ʻIutā, USA.

ʻOku ou lea he pongipongí ni ʻo fekauʻaki mo e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo e fie maʻu vivili ke tau ako, fakalaulauloto pea mo fakaʻaongaʻi hono ngaahi akonakí, ʻe kitautolu kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ʻikai ha lea feʻunga ia ke fakamatalaʻi ʻaki e mahuʻinga hono maʻu ʻo ha fakamoʻoni pau ki he Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga ʻo e puputuʻu lahi mo angahalaʻia. Ko e hā te ne maluʻi kitautolu mei he angahala mo e fulikivanu ʻoku tofanga ai e māmaní he ʻaho ní? ʻOku hanga ʻe heʻetau maʻu ha fakamoʻoni mālohi ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, mo ʻEne ongoongoleleí, ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau hao. Lau fakaʻaho muʻa e Tohi ʻa Molomoná, kapau ʻoku teʻeki ai ke ke fai ia. Kapau te ke lau ia ʻi he faʻa lotu mo ha loto fakamātoato ke ʻiloʻi e moʻoní, ʻe fakahā atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono moʻoní kiate koe. Kapau ʻoku moʻoni ia—pea ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻi he loto malūʻia ʻoku moʻoni ia—ta ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita naʻe mamata ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

Koeʻuhí ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he māmaní, pea kuo toe fakafoki mai e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá koeʻuhí ko e lelei pea mo faitāpuekina ai ʻEne fānaú.

Kapau ʻoku ʻikai ke ke maʻu ha fakamoʻoni mālohi ki he ngaahi meʻá ni, fai leva e meʻa ʻoku fie maʻu ke maʻu ai iá. ʻOku mahuʻinga ke ʻi ai haʻo fakamoʻoni pē ʻaʻau ʻi he ngaahi kuonga faingataʻa ko ʻení, he ʻoku fakangatangata pē ʻa hono ʻaonga kiate koe e fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé. Ka ko hono maʻu pē ʻo ha fakamoʻoní, ʻoku fie maʻu ke tauhi ia ke ʻaonga mo longomoʻui ʻo fakafou ʻi he talangofua hokohoko ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea fakafou ʻi he lotu fakaʻahó mo e ako folofolá.

Siʻoku kaungā fononga ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻoku ou kōlenga atu kiate kimoutolu takitaha ke mou ako ʻi he faʻa lotu, mo fakalaulauloto fakaʻaho ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻetau fai iá, te tau ʻi ha tuʻunga ai ke fanongo ki he leʻo ʻo e Laumālié, matuʻuaki e ʻahiʻahí, ikunaʻi e loto veiveiuá mo e manavasiʻí pea maʻu e tokoni ʻa e langí ʻi heʻetau moʻuí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia, ʻaki e kotoa hoku lotó, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.