Sjaj svetosti
Naš nas Otac na nebu voli i priskrbio nam je sve što je potrebno kako bismo mogli postati sveti kao što je on svet.
Dok sam se pripremala za ovaj susret, u svom sam srcu mislila na mnoge vjerne sestre s kojima sam se susrela, posvuda. Po mom mišljenju najbolje su opisane u psalmu zahvale kralja Davida: »Dajte Jahvi slavu imena njegova, nosite prinose i dolazite pred njegovo lice! Poklonite se Jahvi u sjaju svetosti njegove!«1
Sjaj svetosti vidim u sestrama čije je srce usredotočeno na sve što je dobro, koje žele postati više poput Spasitelja. One nude svoju cijelu dušu, srce, moć, um i snagu Gospodinu na način na koji svakodnevno žive.2 Svetost je u težnji i nastojanju da obdržavaju zapovijedi te poštuju saveze koje su sklopile s Bogom. Svetost je u odabirima koji će sačuvati Duha Svetoga kao našeg vodiča.3 Svetost je u odlaganju naših naravnih sklonosti i postajanju svecem kroz pomirenje Krista Gospodina.4 »Svaki trenutak [našeg života] mora biti svetost Gospodinu.«5
Bog neba zapovjedio je djeci Izraelovoj: »Ta ja – Jahve – Bog sam vaš! Posvećujte se dakle, da sveti budete, jer svet sam ja! Ni[čim] se… ne prljajte.«6
Starješina D. Todd Christofferson je naučavao: »Naš je Nebeski Otac Bog visokih očekivanja… Obećava učiniti nas svetima kako bismo mogli ‘podnijeti celestijalnu slavu’ (NiS 88:22) i ‘prebivati u nazočnosti njegovoj’ (Mojsije 6:57).«7 U djelu Lectures on Faith je objašnjeno: »Nijedno biće ne može uživati njegovu slavu, a da ne posjeduje njegova savršenstva i svetost«.8 Naš nas Otac na Nebu poznaje. On nas voli i priskrbio nam je sve što je potrebno kako bismo mogli postati sveti kao što je on svet.
Mi smo kćeri Nebeskog Oca i svaka od nas ima božansku baštinu svetosti. Naš je Otac na Nebu izjavio: »Ja sam Bog; Čovjek Svetosti ime je moje«.9 U predsmrtnom smo životu voljele svojeg Oca i štovale ga. Željele smo biti poput njega. Iz svoje je savršene roditeljske ljubavi dao svojeg ljubljenoga Sina, Isusa Krista, da bude naš Spasitelj i Otkupitelj. On je Sin Čovjeka Svetosti.10 »Ime mu je Sveti«,11 »Svetac Izraelov«.12
Naša nada za svetošću usmjerena je na Krista, na njegovo milosrđe i njegovu milost. S vjerom u Isusa Krista i njegovo Pomirenje, možemo postati čiste, bez ljage, kada se odreknemo bezbožnosti13 i iskreno pokajemo. Krštene smo vodom za otpust grijeha. Naše su duše posvećene kada primimo Duha Svetoga otvorenog srca. Svakog tjedna blagujemo od uredbe sakramenta. U duhu pokajanja s iskrenim željama za pravednošću, sklapamo savez da smo voljne preuzeti na sebe ime Kristovo, spominjemo ga se i obdržavamo njegove zapovijedi kako bismo uvijek mogle imati njegovog Duha s nama. Tijekom vremena, dok neprestano nastojimo postati jedno s Ocem, Sinom i Duhom Svetim, postajemo dionice njihove božanske naravi.14
Svetost je obdržavanje naših saveza
Prepoznajemo mnoštvo kušnji, iskušenja i nevolja koje bi nas mogle odvojiti od svega što je kreposno i hvalevrijedno pred Bogom. No naša nam smrtna iskustva nude prilike da biramo svetost. Najčešće, žrtve koje prinosimo radi obdržavanja naših saveza posvećuju nas i čine svetima.
Vidjela sam svetost u Evangeline, trinaestogodišnjoj djevojčici u Gani. Jedan od načina na koji ona obdržava svoje saveze je veličanjem svojeg poziva kao predsjednica razreda Pčelica. Ponizno je objasnila da odlazi u kuće svojih prijateljica, manje aktivnih djevojaka, kako bi zamolila njihove roditelje da im dopuste doći u crkvu. Roditelji joj kažu kako je to teško jer nedjeljom djeca moraju vršiti svoje kućanske poslove. Stoga im Evangeline odlazi pomoći s poslovima, a zbog njezinih napora njezinim se prijateljicama često dopušta da dođu u crkvu.
Ako ćemo obdržavati pripadajuće saveze, uredbe će nas promijeniti, posvetiti i pripremiti za ulazak u Gospodinovu nazočnost.15 Međusobno si nosimo bremena; snažimo jedna drugu. Zadržavamo otpust grijeha kada pružamo duhovnu i vremenitu pomoć siromašnima, gladnima, golima i bolesnima.16 Držimo se neokaljanima od svijeta kada obdržavamo šabat i dostojno primamo sakrament na Gospodinov sveti dan.17
Blagoslivljamo naše obitelji i činimo naše domove svetim mjestima. Obuzdavamo svoje strasti kako bismo mogle biti ispunjene čistom i trajnom ljubavi.18 Posežemo prema drugima u ljubaznosti, sa suosjećanjem, te stojimo kao svjedoci Božji. Postajemo narod Siona, jednoga srca i jednoga uma, čisti narod koji boravi zajedno u jedinstvu i pravednosti.19 »Jer Sion mora rasti u ljepoti, i u svetosti.«20
Sestre, dođite u hram. Želimo li biti sveti narod spreman primiti Spasitelja prilikom njegovog dolaska, moramo se uzdići i odjenuti svoje predivne haljine.21 U snazi i časti odričemo se puteva svijeta i obdržavamo svoje saveze da bismo mogli biti »odjenuti čistoćom, da, i to haljinom pravednosti«.22
Svetost je uzeti Duha Svetoga kao našeg vodiča
Svetost je dar Duha. Prihvaćamo ovaj dar kada odaberemo činiti ono što će povećati posvećujuću moć Duha Svetoga u našem životu.
Kada je Marta primila Isusa Krista u svoj dom, osjetila je ogromnu želju da služi Gospodinu najbolje što može. Njezina sestra, Marija, odabrala je sjesti »Gospodinu do nogu« i slušati njegovu riječ. Kada se Marta osjećala opterećeno zbog služenja bez pomoći, požalila se: »Gospodine! Tebi nije ništa stalo do toga što me moja sestra ostavila samu da poslužujem?«
Volim riječi najblažeg prijekora koji mogu zamisliti. Sa savršenom je ljubavi i beskonačnom sućuti, Spasitelj prekorio:
»Marta, Marta… brineš se i uznemiruješ za mnoge stvari;
Ipak je malo ili samo jedno potrebno. Marija je doista izabrala najbolji dio koji joj se zato neće oduzeti«.23
Sestre, želimo li biti svete, moramo naučiti sjesti do nogu Sveca Izraelova i dati vremena svetosti. Odlažemo li telefon, beskrajne popise onoga što trebamo napraviti i brige svjetovnosti? Molitva, proučavanje i slušanje riječi Božje poziva njegovo pročišćujuću i iscjeliteljsku ljubav u naše duše. Odvojimo vremena da bismo bile svete, kako bismo mogle biti ispunjene njegovim svetim i posvećujućim Duhom. S Duhom Svetim kao našim vodičem, bit ćemo spremne primiti Spasitelja u sjaju svetosti.24
Svetost znači postati svetac kroz Pomirenje Isusa Krista
Prema nadahnutim riječima kralja Benjamina, oni koji postanu sveci kroz Pomirenje Isusa Krista su oni koji su pokorni, krotki, ponizni, strpljivi i puni ljubavi, poput Spasitelja.25 On je prorokovao da će Isus Krist »Gospod Svemogući koji kraljuje, koji bijaše i jest od sve vječnosti do sve vječnosti, sići s neba među djecu ljudsku, i prebivat[i]… u glinenom šatoru«. On je došao blagosloviti bolesne, hrome, gluhe i slijepe te uzdignuti u život one koji su umrli. Pa ipak je trpio »više no što čovjek može otrpjeti, a da ne umre«.26 I iako je on jedini kroz kojeg dolazi spasenje, izrugivali su mu se, bičevali ga i razapeli. No Sin je Božji ustao iz groba da bismo svi mogli prevladati smrt. On je taj koji će stajati da bi sudio svijetu u pravednosti. On je taj koji će nas sve otkupiti. On je Svetac Izraelov. Isus Krist je sjaj svetosti.
Kada je narod kralja Benjamina čuo njegove riječi, popadali su na zemlju jer je toliko velika bila njihova poniznost i poštovanje prema milosti i slavi našega Boga. Oni su prepoznali svoje puteno stanje. Vidimo li mi svoju krajnju ovisnost o milosti i milosrđu Krista, našeg Gospodina? Prepoznajemo li da nam svaki dobar dar, vremenit i duhovan, dolazi kroz Krista? Sjećamo li se da su, prema Očevom vječnom naumu, mir u ovom životu i slave vječnosti naše samo u njegovom svetom Sinu i kroz njega?
Pridružimo se narodu kralja Benjamina koji je jednim glasom zavapio: »O iskaži milosrđe, i primijeni pomirbenu krv Kristovu tako da možemo primiti oprost grijeha svojih, i da srca naša mogu biti očišćena; jer vjerujemo u Isusa Krista, Sina Božjega, koji stvori nebo i zemlju, i sve drugo«.27
Svjedočim da će, kako dolazimo Svecu Izraelovom, njegov Duh doći na nas kako bismo mogle biti ispunjene radošću i primiti otpust grijeha i mir savjesti.
Nebeski Otac je svakome od nas dao sposobnost da postanemo sveti. Činimo najbolje što možemo kako bismo obdržavali svoje saveze i Duha Svetog uzimali za našeg vodiča. S vjerom u Isusa Krista postajemo sveci kroz njegovo Pomirenje, da primimo besmrtnost i vječni život i iskazujemo Bogu našem Ocu slavu u njegovo ime. Da naši životi budu sveti prinos, da možemo stajati pred Gospodinom u sjaju svetosti. U sveto ime Isusa Krista. Amen.