2010–2019
Angaʻofá, Manavaʻofá, mo e ʻOfá
ʻEpeleli 2017


Angaʻofá, Manavaʻofá, mo e ʻOfá

Tau vakavakaiʻi muʻa ʻetau moʻuí mo fakapapauʻi ke tau muimui he sīpinga angaʻofa, ʻofa mo manavaʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, ʻoku ou lāngilangiʻia ʻi he faingamālie ke lea atu ʻi he fakataha fakaemāmanilahí ni ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki faivelenga ʻa e ʻOtuá. Te u lea he efiafí ni kau ki ha tefito ne u ʻosi lave ki ai kimuʻa.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he palōfita ko Molomoná ha taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga ʻo e Fakamoʻuí ʻa ia ʻoku totonu ke fakafōtunga atu Heʻene kau ākongá. Naʻá Ne pehē:

“Pea kapau ʻoku angamalū mo loto-fakatōkilalo ha tangata, ʻo ne fakamoʻoniʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko Sīsū ʻa e Kalaisí, kuo pau ke ne maʻu ʻa e manavaʻofá; he kapau ʻoku ʻikai te ne maʻu ʻa e manavaʻofá ko e meʻa noa pē ia; ko ia kuo pau ke ne maʻu ʻa e manavaʻofá.

“Pea ʻoku kātaki fuoloa ʻa e manavaʻofá, pea ʻoku ʻofa ia, pea ʻoku ʻikai meheka, pea ʻoku ʻikai fakafuofuolahi, ʻoku ʻikai kumi ʻene meʻa ʻaʻana, ʻoku ʻikai ʻitangofua. …

“Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, kapau ʻoku ʻikai te mou maʻu ʻa e manavaʻofá, ko e meʻa noa pē ʻa kimoutolu, he ʻoku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e manavaʻofá. Ko ia mou nofo maʻu ʻi he manavaʻofá, ʻa ia ʻoku mahuʻinga taha ʻi he meʻa kotoa pē, he kuo pau ke ngata ʻa e meʻa kotoa pē—

“Ka ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa hoahaoa ʻa Kalaisí, pea ʻoku tolonga ia ʻo taʻengata; pea ko ia ia ʻe ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ia ʻi he ʻaho fakaʻosí, ʻe lelei ia kiate ia.”1

Ngaahi tokoua, ʻoku ʻikai ke tau fakaʻapaʻapaʻi e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá kapau ʻoku ʻikai ke tau angaʻofa ki he niʻihi kehé.

Ko ha tangata angaʻofa moʻoni ʻa hoku kaungāmeʻa mamae mo e kaungā ngāue ko ia ko ʻEletā Siosefa B. Uefiliní. Naʻá Ne pehē:

“Ko e angaʻofá ko e ʻelito ia ʻo e moʻui fakasilesitialé. Ko e angaʻofá ko e tōʻonga ia ʻoku fai ʻe ha taha anga faka-Kalaisi ki he niʻihi kehé. ʻOku totonu ke fakafōtunga atu ʻe he angaʻofá ʻetau lea mo e tōʻonga kotoa ʻi he ngāué, akoʻangá, lotú, pea tautautefito ʻi hotau ʻapí.

“Ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻa e sīpinga haohaoa ʻo e angaʻofá mo e loto-ʻofá.”2

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá ʻoku makatuʻunga hono ngāue ʻaki māʻoniʻoni e lakanga fakataulaʻeikí mei heʻetau moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e angaʻofá, manavaʻofá, pea mo e ʻofá. ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“ʻOku ʻikai lava pe ʻoku ʻikai totonu ke ngāue ʻaki ha mālohi pe ivi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kae ngata pē ʻi he feifeingaʻi, … ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai mo e angamalū, pea mo e ʻofa taʻemālualoi;

“ʻI he angaʻofa, mo e ʻilo haohaoa, ʻa ia ʻe fuʻu fakafuofuolahi ʻa e laumālié taʻe ʻi ai ha mālualoi pea taʻe-ha-kākā.”3

Ngaahi tokoua, tau vakavakaiʻi muʻa ʻetau moʻuí mo fakapapauʻi te tau muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻo angaʻofa, ʻofa mo manavaʻofa. Pea ʻi heʻetau fai iá, te tau ʻi ha tuʻunga lelei ange ai ke ʻohifo e ngaahi mālohi ʻo e langí maʻatautolu, maʻa hotau fāmilí, pea mo hotau kaungā fononga ʻi he fononga faingataʻá ni ki hotau ʻapi fakalangí. Ko ʻeku lotú ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.