Očuvanje opredjeljivanja, zaštita vjerske slobode

Ovo je nedjelja Uskrsa: dan zahvalnosti i sjećanja kada slavimo pomirenje i uskrsnuće našeg Spasitelja Isusa Krista za svo čovječanstvo. Mi ga štujemo, zahvalni za svoju vjersku slobodu, slobodu okupljanja, slobodu govora te Bogom dano pravo na opredjeljivanje.

Kao što su proroci prorekli o ovim posljednjim danima u kojima živimo, mnoge zbunjuje tko smo i što vjerujemo. Neki su »klevetnici… [i] neprijatelji dobra«.¹ Drugi »zlo dobrom nazivaju, a dobro zlom, [i] koji od tame svjetlost prave, a od svjetlosti tamu«.²

Dok ljudi oko nas donose odluke o tome kako odgovoriti na naša vjerovanja, ne smijemo zaboraviti kako je opredjeljivanje suštinski dio Božjeg nauma za svu njegovu djecu. Taj vječni naum, predstavljen nam je u predsmrtničkom vijeću na nebu, uključujući i dar slobode izbora.³

Na tom je velikom vijeću, Lucifer, poznat kao Sotona, koristio svoje opredjeljivanje da bi se suprotstavio Božjem naumu. Bog je rekao: »Zbog toga se … Sotona pobuni protiv mene te nastojaše uništiti opredjeljivanje čovjekovo što mu ga ja, Gospod Bog, dadoh, … [i] učinih da on bude zbačen«.⁴

Nastavio je: »A tako i treći dio nebeskih vojska odvrati on od mene uslijed opredjeljivanja njihova.«⁵

Kao posljedica toga, duhovna djeca Nebeskog Oca koja su odabrala odbiti njegov naum i slijediti Lucifera, izgubila su svoju božansku sudbinu.

Isus Krist je, koristeći svoje opredjeljivanje, rekao:

»Evo me, mene pošalji.«⁶

»Budi volja tvoja i nek ti je slava u vjekove.«⁷

Isus, koji je upotrijebio svoje opredjeljivanje da bi podrža naum Nebeskog Oca, bio je izabran i imenovan od Oca kao naš Spasitelj, predodređen da izvrši pomirbenu žrtvu za sve. Na sličan način, naše opredjeljivanje da obdržavamo zapovijedi omogućava nam da potpuno razumijemo tko smo i primimo sve blagoslove koje naš Nebeski Otac posjeduje – uključujući mogućnost da imamo tijelo, da napredujemo, iskusimo radost, osnujemo obitelj i baštinimo vječni život.

Kako bismo obdržavali zapovijedi trebamo poznavati službeni nauk Crkve kako nas od Kristova vodstva ne bi odvratili stalni promjenjivi hirovi pojedinaca.

Blagoslovi, u kojima sada uživamo, došli su jer smo odabrali slijediti Spasitelja prije ovoga života. Svima vama koji slušate i čitate ove riječi, bez obzira na to tko ste i kakva je vaša prošlost, poručujem: nije kasno ponovno isto odabrati i slijediti ga.

Zahvaljujući vjeri u Isusa Krista, vjerovanju u njegovo pomirenje, kajanju se za naše grijehe i krštenju, primamo božanski dar Duha Svetoga. Taj nam dar omogućava spoznaju i razumijevanje, vodstvo i snagu da naučimo i steknemo svjedočanstvo, moć i pročišćenje da prevladamo grijeh, utjehu i ohrabrenje da budemo vjerni u nevoljama. Ti neusporedivi blagoslovi Duha uvećavaju našu slobodu i moć da činimo ono što je ispravno, jer »gdje je Duh Gospodnji, ondje je sloboda«.⁸

Dok hodamo putem duhovne slobode u ove posljednje dane, moramo razumjeti kako vjerno korištenje našeg opredjeljivanja ovisi o postojanju vjerske slobode. Mi već znamo da Sotona ne želi da ta sloboda bude naša. On je pokušao uništiti moralno opredjeljivanje na nebu, a sada na zemlji žarko potkopava, suprotstavlja se i širi zbunjenost glede vjerske slobode – što je ona i zbog čega je važna za naš duhovni život i naše spasenje.

Četiri su temelja vjerske slobode na koja se mi kao sveci posljednjih dana moramo osloniti i koja moramo štititi.

Prvi je sloboda vjerovanja. Nikoga se ne treba kritizirati, progoniti ili napadati, pogotovo pojedinci i vlade, zbog onoga što on ili ona vjeruje o Bogu. To je vrlo osobno i važno. Jedna ranija deklaracija o našim uvjerenjima u vezi s vjerskom slobodom kaže:

»Vjerujemo da nijedna vlast ne može opstati u miru ako se ne oblikuju i nepovredivi ne čuvaju takvi zakoni koji svakom pojedincu jamče slobodu savjesti …

Građansko nadleštvo mora obuzdavati zločin, ali nikad nadzirati savjest… [ili] potiskivati slobodu duše.«⁹

Ta je temeljna sloboda vjere priznata i od strane Ujedinjenih naroda u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima te u drugim nacionalnim ili međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima.¹⁰

Drugi temelj vjerske slobode je pravo dijeliti vjeru i uvjerenja s drugima. Gospodin zapovijeda: »Poučite [evanđelje] svoje sinove… kad sjedite u svojoj kući«.¹¹ Svojim je učenicima također rekao: »Idite po svem svijetu i propovijedajte Radosnu vijest svakom stvorenju!«.¹² Kao roditelji, cjelodnevni misionari ili članovi misionari, oslanjamo se na vjersku slobodu kako bismo podučavali Gospodinov nauk u svojim obiteljima i diljem svijeta.

Treći temelj vjerske slobode jest sloboda osnivanja vjerske organizacije, crkve, te mirno štovanje s drugima. Jedanaesti članak vjere izjavljuje: »Ističemo pravo da Svemogućeg Boga štujemo prema glasu svoje savjesti; svim pak ljudima priznajemo to pravo, nek štuju koga žele, gdje žele i kako žele.« Međunarodni dokumenti o ljudskim pravima te mnogi nacionalni ustavi podržavaju ovo načelo.

Četvrti temelj vjerske slobode jest sloboda živjeti svoju vjeru – slobodno primjenjivati vjeru ne samo u kući i kapeli nego i na javnim mjestima. Gospodin nam zapovijeda da se ne molimo samo u tajnosti¹³ nego i da slobodno »[naše] svjetlo… tako zasja pred ljudima da vide [naša] djela ljubavi te slav[imo] [našeg] Oca nebeskog«.¹⁴

Neki su uvrijeđeni kada javno pokazujemo svoju vjeru, pa ipak ti isti ljudi, koji inzistiraju da se njihova gledišta i postupci toleriraju u društvu, često i nisu jednako tolerantni prema vjernicima koji također žele da se njihova gledišta i postupci toleriraju. Općeniti nedostatak vjerskog gledišta brzo se može razviti u društvenu i političku netoleranciju za vjernike i vjerske institucije.

Dok se suočavamo s povećanim pritiskom da se poklonimo svjetovnim mjerilima, izgubimo svoje vjerske slobode te ugrozimo naše opredjeljivanje, razmislite što Mormonova knjiga podučava o našim odgovornostima. U knjizi o Almi čitamo o Amlikiju »veoma lukav[om]« i »opak[om] čovjek[u]« koji je želio kraljevati nad ljudima, »lišiti [ih] njihovih… prava i povlastica. Jer namjera mu bijaše da uništi crkvu Božju«.¹⁵ Kralj Mosija ih je podučio da podignu svoje glasove za ono što su osjećali da je pravedno.¹⁶ Stoga, »okupi se narod diljem cijele zemlje, svatko prema svomu mišljenju, bio on za Amlikija ili protiv, u odjelitim skupinama, raspravljajući mnogo… međusobno«.¹⁷

Zahvaljujući tim raspravama, članovi Crkve i drugi su imali priliku skupiti se zajedno, iskusiti duha jedinstva i biti pod utjecajem Duha Svetoga. »I dogodi se: Glas se naroda okrenu protiv Amlikija, te on ne bude postavljen kraljem nad narodom.«¹⁸

Kao učenici Isusa Krista imamo odgovornost raditi zajedno s vjernicima istomišljenicima i podizati svoje glasove za ono što je pravedno. Iako članovi nikada ne bi smjeli tvrditi ili čak implicirati da govore o Crkvi, mi smo svi pozvani, kao građani, širiti svoja osobna svjedočanstva uz vjeru i ljubav – »svatko [i muškarac i žena] prema svomu mišljenju«.¹⁹

Prorok Joseph Smith je rekao:

»Smion sam izjaviti pred nebom da sam jednako spreman umrijeti u obrani prava prezbiterijanca, baptista, ili dobrog čovjeka bilo koje druge vjerske pripadnosti [kao što su mormoni]; jer isto načelo koje bi gazilo prava svetaca posljednjih dana, gazilo bi prava rimokatolika, ili pripadnika bilo koje druge vjerske pripadnosti koji bi mogao biti neomiljen ili preslab da se obrani.

Ljubav prema slobodi nadahnjuje moju dušu – civilnoj i vjerskoj slobodi za cijelu ljudsku rasu.«²⁰

Braćo i sestre, odgovorni smo čuvati te svete slobode i prava za sebe i za svoje potomstvo. Što vi i ja možemo učiniti?

Prvo, možemo se informirati. Budite svjesni problema u svojoj zajednici koji bi mogli utjecati na vjersku slobodu.

Drugo, u svojim pojedinim svojstvima, ujedinite se s drugima koji dijele našu posvećenost vjerskoj slobodi. Radite zajedno na zaštiti vjerske slobode.

Treće, živite život da postanete dobrim primjerom onoga što vjerujete – riječju i djelom. Kako živimo svoju vjeru daleko je važnije od onoga što možemo reći o svojoj vjeri.

Drugi dolazak našeg Spasitelja sve je bliži. Nemojmo kasniti u tom velikom djelu. Sjetimo se kapetana Moronija koji je podignuo geslo slobode s riječima: »Na spomen Boga našega, vjerozakona našega, i slobode, i mira našega, žena naših, i djece naše«.²¹ Upamtimo odgovor naroda koji se, primjenjujući svoje opredjeljivanje, »strča na okup« uz savez da djeluju.²²

Moja voljena braćo i sestre, nemojte hodati! Pohrlite! Pohrlite kako biste primili blagoslove opredjeljivanja slijedeći Duha Svetoga i primjenjujući slobode koje nam je Bog dao kako bismo činili njegovu volju.

Iznosim svoje osobito svjedočanstvo u ovaj osobiti uskrsni dan da je Isus Krist koristio svoje opredjeljivanje da bi činio volju našeg Oca.

O našem Spasitelju pjevamo: »Dragocjenu da svoju krv i život da za nas«.²³ A budući da jest, imamo dragocjenu priliku »odabrati slobodu i vječni život« kroz snagu i blagoslove njegovog pomirenja.²⁴ Da slobodno odaberemo slijediti ga danas i uvijek moja je molitva u njegovo sveto ime, ime Isusa Krista. Amen.