Pripravne na način kako se još nikad znalo nije

Kada se naša najmlađa kći vratila kući nakon prvog dana škole, upitala sam je: »Kako je bilo?«

Odgovorila je: »Bilo je dobro.«

Međutim, sljedećeg jutra kada sam je probudila za odlazak u školu, prekrižila je ruke i odlučno izjavila: »Već sam išla u školu!« Očigledno je nisam pripremila ili joj objasnila da odlazak u školu nije jednokratan događaj, već da se od nje očekuje da ide u školu pet dana u tjednu tijekom mnogo, mnogo godina.

Dok razmišljamo o načelu pripreme, zamislite sa mnom sljedeći prizor. Sjedite u celestijalnoj dvorani hrama i primjećujete nekoliko mladenki i mladoženja koji pobožno ulaze i izlaze dok čekaju da se vjenčaju za vrijeme i svu vječnost. Mladenka ulazi u celestijalnu dvoranu ruku pod ruku sa svojim dragim. Odjevena je u jednostavnu, ali lijepu hramsku haljinu i lice joj krasi spokojan, miran, topao osmijeh. Lijepo je dotjerana, ali ne prenapadno. Zauzima svoje mjesto, gleda okolo i odjednom je svladana emocijama. Čini se da joj suze naviru zbog divljenja i poštovanja koje ima i za mjesto gdje se nalazi i za svetu uredbu koja očekuje nju i njezinog voljenog. Njezin stav kao da govori: »Kako sam zahvalna što sam danas u Gospodnjem domu, spremna započeti vječno putovanje s voljenim vječnim suputnikom.« Čini se kako je pripravna za mnogo više od samo jednog događaja.

Naša mi je preslatka unuka nedavno na jastuku ostavila poruku sljedećeg sadržaja: »Jedna stvar koja me se dojmi kada uđem u hram jest miran, brižan duh koji ondje prebiva… Ljudi mogu odlaziti u hram kako bi primili nadahnuće.«¹ U pravu je. Možemo primiti nadahnuće i objavu u hramu – no, također, i snagu za suočavanje sa životnim nedaćama. Ono što ona uči o hramu dok neprestano sudjeluje u dovođenju imena vlastite obitelji u hram na krštenje i potvrdu pripremit će ju za primanje dodatnih hramskih uredbi, saveza i blagoslova i za nju i za one s druge strane vela.

Starješina Russell M. Nelson je podučavao: »Kao što su hramovi pripremljeni za ljude, tako i ljudi trebaju sebe pripremiti za hram.«²

Dok ponovno čitam o zapovjedniku Moroniju u Mormonovoj knjizi, podsjetila sam se da je jedno od najvećih postignuća Moronija bila pažljiva priprema Nefijaca da se odupru zastrašujućoj vojsci Lamanaca. On je svoje ljude pripremio tako dobro, stoga čitamo: »No, gle, na njihovo [Lamanaca] najveće čuđenje bijahu oni [Nefijci] pripravni za njih, kako se još nikad znalo nije.«³

Ova fraza, »pripravni… kako se još nikad nije znalo« uistinu je privukla moju pozornost.

Kako se možemo bolje pripremiti za svete hramske blagoslove? Gospodin je podučavao: »I, opet, dat ću vam uzorak za sve.«⁴ Razmotrimo uzorak iz Svetih pisama kako bi nam pomogao da se dobro pripremimo. Moronijeva priprema za neprijatelja zahtijevala je dosljednu i vjernu marljivost, a taj će uzorak zahtijevati isto.

Mislim da mi nikada neće dosaditi prekrasna Spasiteljeva prispodoba o pet mudrih i pet ludih djevica. Kroz tu se prispodobu govori o pripravnosti Drugog dolaska našeg Spasitelja, a možemo ju poistovjetiti i s našom pripremom za hramske blagoslove koji mogu biti poput duhovne gozbe onima koji se dobro pripremaju.

U Mateju 25 čitamo:

»Tada će biti s kraljevstvom nebeskim kao i sa deset djevica koje uzeše svoje svjetiljke te iziđoše u susret zaručniku.

Pet ih bijaše ludih, a pet mudrih. …

Mudre, [naprotiv], uzeše ulje u posudama skupa sa svojim lampama.

Kako se zaručnikov dolazak otegnu, sve zadrijemaše i zaspaše.

U ponoći odjeknu glas: ’Zaručnik dolazi! Iziđite mu u susret!ʼ

Tada ustadoše sve djevice i opremiše svoje svjetiljke.

Lude, pak, rekoše mudrima: ‘Dajte nam od svog ulja, jer nam se svjetiljke utrnu.ʼ

Ali im mudre odgovoriše: ‘Nipošto! Sigurno ne bi doteklo za nas i za vas; pođite radije trgovcima pa sebi kupite.ʼ

Dok su išle kupiti, dođe zaručnik: koje bijahu pripravne, uđoše s njim na svadbu, te se zatvoriše vrata.

Poslije toga dođoše i ostale djevice i rekoše: ‘Gospodine, gospodine, otvori nam!ʼ

On im odgovori: ‘Zaista, kažem vam, ne poznajem vas.ʼ«⁵

Ne vjerujem da itko, osobito među onima nježna srca, nije osjetio žalost zbog ludih mladih žena. A neki bi od nas možda željeli reći drugima: »Zar niste mogle podijeliti pa da svi budu sretni?« No, promislite o tome. To je priča koju je Spasitelj ispričao, a on je taj koji pet njih naziva »mudrima«, a pet »ludima«.

Dok razmišljamo o toj usporedbi kao primjeru pripreme za hram, pripazite na riječi proroka posljednjih dana koji je podučio da se »ulje duhovne pripravnosti ne može podijeliti«.⁶ Predsjednik Spencer W. Kimball je pomogao razjasniti zašto pet »mudrih« mladih žena nije moglo podijeliti ulje iz svojih lampi s »ludima« kada je rekao: »Nazočnost na sakramentalnim sastancima dodaje ulje u naše lampe, kap po kap tijekom godina. Post, obiteljska molitva, kućno učiteljstvo, kontrola nad neumjerenim apetitima, propovijedanje evanđelja, proučavanje Svetih pisama – svako to djelo posvećenja i poslušnosti predstavlja kap što se dodaje u naše zalihe. Djela dobrote, plaćanje prinosa i desetine, kreposne misli i djela … – ona, također, pridonose važnosti ulja koje možemo u ponoć nadoliti u naše istrošene lampe.«⁷

Možete li vidjeti primjer pripravnosti – kap po kap – koji nam može pomoći dok razmišljamo kako bismo mogli biti još marljiviji u pripremi za primanje svetih uredbi za sebe i za druge? Koje druge male i jednostavne stvari mogu pridonijeti dodavanju dragocjenih duhovnih kapi ulja u naše lampe pripreme?

Od starješine Richarda G. Scotta učimo kako je »osobna dostojnost bitan uvjet za uživanje hramskih blagoslova… Dostojna osobnost najbolje se uspostavlja životom temeljem dosljednih, ispravnih odluka usredotočenih na Učiteljeva naučavanja.«⁸ Volim riječ dosljedan. Biti dosljedan znači biti čvrst, suveren, neovisan. Kakav li je to prekrasan opis načela dostojnosti!

Biblijski rječnik nas podsjeća: »Samo se dom može usporediti s hramom u svetosti.«⁹ Odgovaraju li naši domovi i stanovi tom opisu? Nedavno je u naš dom došla draga djevojka iz našeg odjela. Znajući da joj se brat nedavno vratio s misije, upitala sam je kako se osjeća sada kada se on vratio doma. Rekla je da je odlično, no da on povremeno pita može li se glazba stišati. Rekla je: »A nije čak ni bila loša glazba!« Ali, može biti korisno za nas da se tu i tamo preispitamo jesu li naši domovi mjesta u kojima se pripremamo za prisustvo Duha. Dok pripremamo svoje domove da postanu mjesta ugodna Duhu, više ćemo se pripremati da se osjećamo »doma« kada uđemo u dom Gospodnji.

Dok se pripremamo da dostojno uđemo u hram i da budemo vjerni hramskim savezima, Gospodin će nam udijeliti »mnoštvo blagoslova«¹⁰. Moja draga prijateljica Bonnie Oscarson nedavno je potpuno preokrenula riječi Svetih pisama kada je rekla: »Gdje se mnogo traži, mnogo više će i biti dano.«¹¹ U potpunosti se slažem! Budući da dolazimo u hram primiti vječne blagoslove, ne treba nas iznenaditi da trebamo dostići viša mjerila da bismo se osposobili za te blagoslove. Starješina Nelson je ponovno podučavao: »Budući da je hram dom Gospodnji, on određuje mjerila prihvaćanja. Tamo ulazimo kao njegovi gosti. Imati hramsku preporuku je neprocjenjiva povlastica i opipljiv znak poslušnosti Bogu i njegovim prorocima.«¹²

Prvoklasni sportaši i sveučilišni doktorandi provode sate i dane i tjedne i mjesece čak i godine u pripremi. Potrebne su im svakodnevne kapi pripreme da bi došli do vrha. Isto tako, od onih koji se žele kvalificirati za uzvišenje u celestijalno kraljevstvo očekuje se da žive po visokim mjerilima poslušnosti koja dolazi primjenom vrline poslušnosti dan po dan i kap po kap.

Dok neprestano i marljivo dodajemo ulje, kap po kap, u naše duhovne lampe, čineći one male i jednostavne stvari, naše će lampe biti »uređene i upaljene«¹³ zapanjujućom pripremom. Moj dragi suprug, predsjednik okola, nedavno je rekao kako gotovo uvijek može reći kada je netko pripremljen i dostojan ući u hram, jer oni »obasjavaju prostoriju« kada uđu tražeći hramsku preporuku.

U molitvi posvećenja hrama u Kirtlandu, prorok Joseph Smith je zamolio Gospoda »da svi ljudi koji prekorače prag doma Gospodnjega osjete moć tvoju… da oni mognu rasti u tebi i primiti puninu Duha Svetoga… i biti pripravni da zadobiju sve što je potrebno.«¹⁴

Moja je molitva za sve nas da odlazak u hram bude više od jednokratnog događaja. Pripremimo se da dostojno primimo spasonosne uredbe kap po kap i zdušno obdržavamo popratne saveze. Ako to činimo, znam da ćemo moći primiti obećane blagoslove punine Duha Svetoga i moć Gospodina u svoje domove i živote. U ime Isusa Krista. Amen.